Unapređenje nastavnog procesa predstavlja temelj obrazovne politike Europske unije i Republike Hrvatske. Republika Hrvatska obrazovanje smatra jednim od ključnih razvojnih prioriteta koji doprinosi dugoročnoj društvenoj stabilnosti, ekonomskom napretku i osiguranju kulturnog identiteta. Nastava, kao središnji proces formalnog obrazovanja, okosnica je školskih programa te njezinih smjerova i sadržaja.
U odgojno-obrazovnom procesu aktivno sudjeluju učitelji i učenici. Temeljna uloga učitelja je motiviranje učenika na učenje koje treba imati trajan, dubok i pozitivan transformacijski utjecaj na njihove emocije, mišljenje i ponašanje.
Uloga motiviranja učenika iznimno je zahtjevan proces koji iziskuje kontinuirano praćenje i evaluaciju. Ako je cilj učenike zainteresirati za predmet, to se najčešće postiže iskustvenim učenjem koje je usmjereno na razvoj praktičnih vještina provedeno u izvornoj stvarnosti.
Dominacija učioničke nastave
U Hrvatskoj većina se nastavnog procesa odvija unutar učionica, uz iznimku tjelesne i zdravstvene kulture. Nastava u učionici najčešće uz primjenu brojnih tehnologija i pametnih uređaja ima mnoge pozitivne, ali i brojne negativne aspekte – učenici vrijeme provode u zatvorenim učionicama, a ne u prirodi koja je prostrana, bogata svježim zrakom te ima pozitivan utjecaj na psihofizičko, mentalno i socijalno stanje učenika.
Uz to, u Republici Hrvatskoj dulje je vrijeme prisutno slabljenje interesa opće populacije, posebice djece i mladih, za znanost. Prema rezultatima OECD-ova istraživanja PISA za 2018. godinu, hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri područja (čitalačko, matematičko, prirodoslovno). Tako se u području matematičke pismenosti nalaze na 40., a na području prirodoslovne pismenosti na 36. mjestu. U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006 – PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend.
Znanost i tehnologija kao temelj razvoja i napretka suvremenih država generalno su poboljšala uvjete života i produljila životni vijek stanovništva, olakšala i promijenila način života i rada te omogućila izuzetan civilizacijski napredak. No, s druge strane imaju i negativan učinak jer odvajaju ljude od prirode i smještaju ih u zatvorene prostore koji ograničavaju maštu, um i razmišljanje.
Zeleno gnijezdo
Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin od ove će školske godine provoditi novi fakultativni interaktivni predmet ”Zeleno gnijezdo” koji bi pohađalo do 15 učenika. Opći je cilj ovog projekta stvoriti zdrav, ekološki prihvatljiv i samoodrživ nastavni proces u izvornoj stvarnosti šume usmjeren na razvoj praktičnih, znanstvenih, građanskih i životnih vještina važnih u procesu cjeloživotnog učenja.
Osmišljavanjem i unaprjeđenjem znanstveno-kritičkih nastavnih jedinica iz nastavnih predmeta biologije, geografije, tjelesnog, likovne umjetnosti i psihologije koje će se provoditi u izvornoj stvarnosti kultivirane šume i okolnom prirodnom prostoru, omogućit će učenicima razvoj znanstvene misli i životnih vještina rješavanjem različitih tipova zadataka.
Također, u djelatnostima učeničke zadruge Philyra izrađivat će se ekološki prihvatljivi eksponati, rukotvorine, znanstveni uređaji i pripremati zdravi obroci koji će unaprijediti nastavni proces, obogatiti život učenika i omogućiti ekonomsku djelatnost učenika kroz njihovu zadrugu te mogućnost promocije i prodaje njihovih radova.
Učenici bi time uz zanimljiva i kreativna predavanja u prirodi i razvoj važnih životnih vještina kreirali zanimljive sadržaje kroz manifestacije i predavanja o bioraznolikosti i suživotu s prirodom čiji bi interes i posjećenost rasla iz godine u godinu, a rezultati bi bili sustavno praćeni i lako mjerljivi. Oni bi podizali učeničku motivaciju i zadovoljstvo obrazovanjem koje su odabrali te unaprijedili percepciju nastave u izvornoj stvarnosti šume.
Važan segment nastavnog procesa bila bi i analiza prostora šume na kojemu učenici borave s ekološkog, biološkog i drugih aspekata. Odvijanjem nastavnog procesa i radionica na otvorenome upoznala bi se bioraznolikost šumske površine, njezini eventualni nedostatci koji bi se nastojali ispraviti kroz potpomognute procese sadnje i obnove biološke raznolikosti.
Time bi se nakon dobre procjene stanja prostora išlo u proces obnove, zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti. Sam proces bi provodili nastavnici i učenici vođeni stručnim smjernicama istaknutih znanstvenika na navedenim poljima čime bi se povezala znanstvena struka direktno s lokalnom zajednicom i time doprinosila pametnom očuvanju i zaštiti prirode prostora u kojem živimo.
Učenje za budućnost
Generalni cilj projekta je modernizacija i uvođenje novih oblika obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada i poticanje kulture primjene istraživačkog učenja u izvornoj stvarnosti šume te popularizacija primjene znanstvenih metoda u svakodnevnom životu.
U nastavi u ”Zelenom gnijezdu” učenici će svoje holističko teoretsko znanje iz biologije, geografije, likovne umjetnosti, fizike i psihologije izravno primjenjivati u praksi te se pripremati za potencijalno buduće tržište rada, povezivanjem s istaknutim tvrtkama na polju održivosti, ekologije i zaštite prirode. Naravno, postojala bi i uzajamna korelacija obrazovanja budućih samosvjesnih ekologa, geografa, inženjera kemije i biologije i sličnih tematskih područja.
Autor teksta: Jasmin Kokotec, mag. educ. geogr. et hist.
