S početkom nastavne godine u školama se propituju i pripremaju najbolje metode za što uspješniji nastavni proces te što učinkovitije usvajanje znanja i vještina. U posljednjih nekoliko godina, a posebice intenzivirano pandemijom, digitalizacija u našim školama sve je raširenija.

Korištenje računala, tableta i mobitela u nastavnom procesu nije više rezervirano samo za nastavu informatike. Mogućnosti koje pružaju novi mediji mogu uvelike olakšati, ubrzati i poboljšati nastavni sat.

Nedavni rezultati vrednovanja digitalne zrelosti škola pokazali su da su škole u Varaždinskoj županiji na razini 4 i 5 digitalne zrelosti što se smatra izvrsnim rezultatom. Ovaj CARNET-ov program ‘’e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola” započeo je 2015. godine, a završit će u listopadu ove godine.

Istovremeno iz Švedske, našeg obrazovnog uzora, dolaze vijesti o smanjivanju digitalizacije, posebice za učenike nižih razreda osnovne škole. Naime, istraživanja pokazuju pad čitalačkih sposobnosti švedskih učenika te činjenicu da digitalni alati više ometaju nego pomažu u učenju.

Važnost praktičnog učenja

Digitalizacija nastavnog procesa ima svoje prednosti i nedostatke, a sigurno je jedino to da digitalne alate u nastavi treba koristiti svrsishodno i umjereno. Pritom ne bismo smjeli ignorirati i zaboraviti ‘’tradicionalne’’ načine poučavanja, prije svega praktično i iskustveno učenje.

Ovakav tip učenja predstavlja osvježavajuću promjenu u obrazovanju vezanom uz ekrane. Praktičnim učenjem u prirodi učenici proširuju teorijska znanja, razvijaju sposobnost snalaženja i kreativnost, kao i timski rad.

Osim navedenog, učenici:

• bolje razumiju ekosustav, razvijaju poštovanje prema prirodi i osjećaj odgovornosti za njezinu zaštitu 
• u prirodi koriste sva svoja osjetila, a ovakvo multisenzorno iskustvo pomaže im da bolje razumiju i pamte nove informacije
• kretanjem i fizičkom aktivnošću održavaju svoje tjelesno zdravlje
• se suočavaju s izazovima i iskustvima u prirodnom okruženju što doprinosi rastu samopouzdanja
• smanjuju razinu stresa i anksioznosti jer mir i opuštenost prirode pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje.

Nastava u školskoj šumi

Vodeći se svim navedenim prednostima učenja u prirodi, svoju nastavu Biologije, Geografije i Likovne umjetnosti dvaput mjesečno izvodimo u školskoj šumi. Iskoristili smo drugi sunčani nastavni petak te učioničku nastavu prvog i drugog razreda zamijenili nastavom u prirodi.

Padinski procesi i mapiranje šumskog prostora

Na nastavi Geografije učenici su na konkretnim primjerima upoznali stadije padinskih procesa, geomorfološke elemente koji nastaju derazijskim procesima, destruktivno erozijsko djelovanje i načine sanacije klizišta te načine borbe protiv njih pošumljavanjem i gradnjom zaštitnih zidova. Nadalje, učenici su mapirali prostor šume, odredili njegovo usmjerenje, društvene i geografske sadržaje te se upoznali s prostornim planiranjem.

Likovni elementi i arhitektonske konstrukcije

Nastava Likovne umjetnosti bila je usmjerena likovnim elementima – linijama, bojama, ritmovima, kontrastima, površinama, kompozicijama i svjetlosti. Učenici su u šumskom okruženju tražili linije i ritmove te tako razvijali sposobnost zapažanja detalja i kreativno mišljenje pri analiziranju materijala dostupnih u šumi. Primjerice, građa lista pokazuje nam različite teksturne linije, oblik možemo ocrtati obrisnom linijom, peteljka je primjer strukturne linije, a istovremeno linije i mrlje na listu stvaraju različite ritmove. Također, učenici su proučavali i arhitektonske elemente konstrukcije – nosače, terete i otvore. U šumi su pronalazili tradicionalne materijale (drvo, kamen, zemlju, lišće) koji se mogu koristiti u gradnji. Učenici su analizirali i obilježja pojedinih materijala – čvrstoću, fleksibilnost i mogućnost obrade pa predlagali upotrebu pronađenih materijala u gradnji.

Uvod u biološko istraživanje i analiza vode

Sat Biologije bio je posvećen uvodu u istraživanje, etapama istraživanja od opažanja do zaključka. Učenici su naučili kako formulirati hipotezu, kako isplanirati istraživanje te koliko minimalnih ponavljanja i uzoraka neko istraživanje mora imati da bi bilo uspješno. Nadalje, učenici su analizirali svojstva i karakteristike vode te napravili kemijsku analizu vode – nitratnih, nitritnih, fosfatnih i amonijevih iona te pH-vrijednosti.

Lako bez signala

Petci u šumi nastavit će se sve dok nam to vremenska prognoza dopusti. Učenička iskustva ovakve nastave i više su nego pozitivna – za njih je učenje uz druženje i zabavu najbolji oblik stjecanja znanja. Tih nekoliko sati bez mobitela, interneta, pa čak i signala nisu bili problem što samo dokazuje da povratak iskustvenom učenju bez ekrana ima pozitivni učinak.