Delegati našeg MUN kluba su od 22. do 24. siječnja sudjelovali na GimBMUN konferenciji u Ljubljani u organizaciji Gimnazije Bežigrad.

Krovna tema konferencije bila je vodna diplomacija. Tema koja je izuzetno važna u suvremenom svijetu, a pomalo postrani kada govorimo o svjetskim aktualnostima jer nije osobito upadljiva.

Svi reagiramo na stradanja ljudi prouzročena oružanim napadima jer su posljedice odmah vidljive, no statistike govore da u područjima sukoba više ljudi strada od posljedica konzumiranja onečišćene vode koja se truje i tako koristi kao oružje.

Na konferenciji je sudjelovalo petero naših delegata koji su predstavljali Ujedinjeno Kraljevstvo i Bocvanu.

Jakov Petković je na konferenciji GimBMUN u Ljubljani predstavljao Ujedinjeno Kraljevstvo u vijeću Security Council.

Tema vijeća bila je “Rješavanje sporova oko vodnih resursa u regiji Himalaje”.

Jakov je svojim izlaganjima istaknuo kako Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznaje i istinski vjeruje da je himalajska regija trenutno ključni izvor vode za cijelu Aziju. Ima ledenjake koji hrane deset glavnih rijeka u regiji i opskrbljuju gotovo dvije milijarde ljudi.

Trenutno, problemi s klimom ubrzavaju topljenje ledenjaka i mijenjaju ukorijenjene obrasce planina, što dovodi do dodatnog stresa zbog nedostatka vode i regionalne nesigurnosti u opskrbi hranom.
Strateška politika UK-a navodi da to izravno ugrožava stabilnost Indo-Pacifika. To je kritična zona za ekonomsku i sigurnosnu stabilnost, ne samo Azije već i svijeta. Ujedinjeno Kraljevstvo smatra da ovo nije samo lokalni problem, već i potencijalna prijetnja regionalnoj stabilnosti i razvoju.

UK poziva Indiju i Pakistan da u potpunosti poštuju Ugovor o vodama Inda, održavaju otvoreni dijalog u Komisiji za vode Inda i suzdrže se od jednostranih ograničenja protoka. Spremni su podržati posredovanje treće strane ili zajedničku tehničku misiju ako je potrebno kako bi se olakšala usklađenost. Potiču Indiju i Kinu (i druge države sliva) da pregovaraju o okvirima za cijeli sliv za rijeke poput Brahmaputre i njezinih pritoka.

UK podržava primjenu normi Konvencije UN-a o vodotocima (suverena jednakost, pravedno korištenje, neškodljivost, dijeljenje podataka i prethodna obavijest o projektima) u tim razgovorima. Na primjer, predložene mega-brane u spornim zonama trebalo bi unaprijed pregledati neutralno stručno tijelo ili zajedničko povjerenstvo kako bi se osigurala sigurnost i pravednost.

UK će podržati regionalne inicijative (na primjer preko ICIMOD-a, Svjetske banke ili privatnog sektora) za poboljšanje zajedničkih hidroloških podataka i klimatskih prognoza. To uključuje satelitsko praćenje topljenja ledenjaka i riječnih tokova, zajedničke sustave ranog upozoravanja na poplave/suše i platforme otvorenih podataka.

Financiranjem prekograničnih istraživanja i obuke UK želi izgraditi povjerenje i omogućiti svim priobalnim područjima da odgovorno planiraju varijabilnost monsuna i gubitak ledenjaka.

U svim tim naporima, Ujedinjeno Kraljevstvo djelovat će kao konstruktivni partner. UK naglašava strpljenje i diplomaciju, uz poštivanje međunarodnog prava. Kombiniranjem diplomatskog angažmana, razvojne pomoći i znanstvene suradnje, cilj je transformirati himalajske vodne sporove iz potencijalnih kriza u prilike za zajedničku korist.

Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje predano suradnji s Indijom, Pakistanom, Kinom i svim himalajskim državama, kao i regionalnim i UN-ovim institucijama, kako bi se postiglo održivo, pravedno i mirno upravljanje vitalnim vodnim resursima regije.

Igi Kranjčić Jurčec je na konferenciji GimBMUN u Ljubljani kao ambasador predstavljao Bocvanu u vijeću Afričke unije.

Tema vijeća bila je ”The Grand Ethiopian Renaissance Dam: sigurnost vode, organizirani kriminal i porast trgovine drogom u slivu Nila”.

Bocvana vidi ovaj problem i spremna je pomoći koliko god može te pružiti podršku zemljama u slivu Nila. Igi je u svom govoru istaknuo kako je Bocvana i u prošlosti slala pomoć u regiju i surađivala s mnogim organizacijama poput INTERPOL-a (Međunarodne organizacije kriminalističke policije).

Također je vrlo važno spomenuti da je Bocvana bila domaćin konferencije Afričke unije u glavnom gradu Gaboroneu u kolovozu 2025. godine, gdje se raspravljalo o ovom problemu. Bocvana će nastaviti poticati Afričku uniju da ustraje u borbi protiv ovog problema bez obzira na sve kako bi se regiju Nila učinilo što sigurnijom.

Izgradnja etiopijske brane Renaissance na rijeci Nil završena je 2025. godine u rujnu te je najveća brana u cijeloj Africi i Bocvana smatra da će učiniti mnogo dobra za stanovništvo zemlje.

Neke zemlje poput Egipta i Sudana izrazile su veliko nezadovoljstvo zbog toga što uzrokuje poplave i moguće suše u regiji pa Bocvana poziva sve strane da sjednu i mirno riješe ovo pitanje bez eskalacije.

Katja Kos je na konferenciji GimBMUN u Ljubljani predstavljala UK u vijeću ”UN Office on Drugs and Crime”.

Teme vijeća bile su: “Rješavanje izazova koje predstavlja moderno piratstvo” i “Rješavanje dugoročnih posljedica krijumčarenja droge vodenim putovima”.

U odnosu na temu rješavanja izazova modernog piratstva, Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznaje stalni i ponavljajući problem piratstva u svijetu, posebno u područjima kao što su Gvinejski zaljev (Zapadna Afrika), Malajski tjesnac (Jugoistočna Azija), Adenski zaljev (Rog Afrike), Arapsko more te Sulusko i Celebeško more.

Najčešći zločini koje čine moderni pirati uključuju i nasilne metode poput otmice članova posade radi otkupnine, krađe nafte iz tankera, krađe brodova, pomorskog terorizma ili samo izravnog nasilja. Taktike izravnog nasilja uključuju pucnjavu, fizički napad i mučenje članova posade radi prisilne suradnje ili zastrašivanja.

Iako moderni pirati ne djeluju toliko u vodama Ujedinjenog Kraljevstva, prepoznajemo štetu koju su nanijeli drugim narodima i njihovim ljudima. Ujedinjeno Kraljevstvo spremno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se pronašlo rješenje ovog problema.

Potvrđujući svoju nepokolebljivu predanost zaštiti sigurnosti i dobrobiti pomorskog osoblja u vodama pogođenim i sklonim piratstvu, UK zahtijeva jačanje pravnih okvira u potpunosti u skladu s međunarodnim pomorskim pravom i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva kako bi se osiguralo učinkovito kazneno gonjenje piratskih djela. S poštovanjem poziva međunarodnu zajednicu da poboljša suradnju poboljšanom razmjenom obavještajnih podataka i zajedničke istražne napore unutar postojećih multilateralnih okvira.

Nadalje, Ujedinjeno Kraljevstvo zalaže se za sveobuhvatne inicijative za izgradnju kapaciteta obalnih i lučkih država, promicanje alternativnih izvora prihoda i održivi gospodarski razvoj u ranjivim zajednicama. Naglašava potrebu za uspostavljanjem programa rehabilitacije i reintegracije za osuđene pirate, uz istovremenu provedbu mjera za identificiranje i prekid financijskih mreža koje omogućuju i održavaju piratske operacije.

U temi “Rješavanje dugoročnih posljedica krijumčarenja droge vodenim putovima” Katja je istaknula da Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznaje ponovljenu i trajnu globalnu krizu oko trgovine drogom na vodenim putovima, prvenstveno u područjima kao što su plovni put Paraná-Paragvaj, luke u Argentini i Urugvaju, luke u Brazilu i Ekvadoru, istočna i zapadna Afrika, Karipsko more i Tihi ocean te obalni pojas Makran. Neke od posljedica ovog transnacionalnog kriminala uključuju rizične populacije zbog korupcije, nasilja, povećane ovisnosti, ugroženog javnog zdravlja, oslabljenog upravljanja i gubitka života.

Katja je podsjetila na Međunarodni konzorcij za politiku droga (IDPC), Komisiju Ujedinjenih naroda za opojne droge (CND), Centar za pomorsku analizu i operacije – Narkotici (MAOCN), sastanke i radionice Europskog saveza luka i mnoge druge forume, konferencije, radionice, okrugle stolove, konvencije i sastanke u kojima je Ujedinjeno Kraljevstvo aktivno sudjelovalo, što pokazuje predanost pronalaženju učinkovitih rješenja za ovaj problem.

UK naglašava da operacije trgovine drogom vodenim putovima prvenstveno uključuju prijevoz kokaina, heroina, metamfetamina, kanabisa i kemijskih prekursora organiziranih kriminalnih mreža koje koriste vodene putove za distribuciju ilegalnih tvari na globalna tržišta, pri čemu je kokain dominantna droga koja se prevozi pomorskim putovima.

Stoga UK snažno potiče UNODC da surađuje s državama članicama, čime će doprinijeti sigurnijim plovnim putovima za sve države i civilne pomorske aktere. Kao suradnički član UNODC-a, ponovno potvrđuje svoju predanost podršci međunarodnim inicijativama koje se bave modernim piratstvom te problemom trgovine drogom plovnim putovima sveobuhvatnom multilateralnom suradnjom.

Katja je naglasila da je Ujedinjeno Kraljevstvo otvoreno za sve oblike savezništva i posredovanja kako bi se borilo protiv postojećih problema i spriječila pojava novih.

Petra Galić je na konferenciji GimBMUN u Ljubljani u vijeću Historical Crisis zastupala stajališta UK-a u Sueskoj krizi iz 1956. godine.

Kao predstavnica jednog od glavnih aktera, Petra je u svom govoru nastupila energično:
“Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske predstavlja se pred ovim časnim Vijećem u trenutku velike opasnosti, ne samo zbog razloga Zapadne Europe, već i zbog temelja međunarodnog prava. Jednostrano zauzimanje Sueskog pomorskog kanala 26. srpnja 1956. od strane Egipta čin je međunarodnog prijestupa koji potkopava legitimnost ugovora. Moramo biti oprezni: Sueski kanal nije dio egipatske infrastrukture. To je specijalizirana, međunarodna javna služba, temeljena na međunarodnoj suradnji i zaštićena međunarodnim ugovorima. Smatrati ga domaćom robom koja se zapljenjuje ovisno o hiru vojnog diktatora znači riskirati povratak stoljećima bezakonja kada sila donosi obnovu. Nećemo dopustiti da se dogodi ovaj čin pljačke i nećemo ga tolerirati.”

UK predlaže trostruki odgovor na ovu krizu. Želi uspostaviti međunarodnu organizaciju glavnih korisnika kanala kako bi se osiguralo njegovo pravilno funkcioniranje, naplata cestarine i održavanje. To bi spriječilo da jedna zemlja koristi kanal kao političko oružje.

I Sueski kanal i njezini dioničari moraju odmah dobiti odštetu, prema stvarnoj vrijednosti imovine. Obvezujuća je potvrda Carigradske konvencije iz 1888., uključujući trenutno ukidanje egipatske blokade plovila pod izraelskom zastavom.

Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje podržava diplomatsko rješenje, međutim ako Ujedinjeni narodi ne uspiju provesti vlastita načela, Ujedinjeno Kraljevstvo, kao potpisnik Konvencije iz 1888. i branitelj slobode mora, zadržava pravo djelovati kako smatra prikladnim da bi Kanal ostao otvoren, siguran i slobodan.

Teofil je na konferenciji GimBMUN u Ljubljani predstavljao interese UK-a u vijeću Human Rights Council.

Vijeće je raspravljalo o dvama temama: “Osiguravanje prava na čistu vodu u zonama sukoba” i “Zaštita prava na vodu u eri privatizacije vode”.

Međunarodno humanitarno pravo izričito štiti objekte bitne za preživljavanje civilnog stanovništva, poput vodovodnih instalacija i opskrbe. Unatoč tim zaštitama, kršenja su i dalje raširena. U nekim sukobima, vodna infrastruktura je namjerno ciljana; u drugima je pristup onemogućen opsadama, blokadama ili administrativnim ograničenjima. Ove akcije nesrazmjerno štete ranjivim skupinama, uključujući djecu, žene, starije osobe i interno raseljene osobe.

Ujedinjeno Kraljevstvo podržava koordinirani, na pravima utemeljeni pristup osiguravanju pristupa čistoj vodi u zonama sukoba, s naglaskom na zaštiti civilne vodne infrastrukture. Države i nedržavni akteri moraju se podsjetiti na svoje obveze i biti odgovorni za kršenje.

Ujedinjeno Kraljevstvo smatra da humanitarne organizacije koje pružaju usluge vodoopskrbe, sanitacije i higijene moraju imati siguran, brz i nesmetan pristup pogođenom stanovništvu. Uklanjanje nepotrebnih ograničenja humanitarnog pristupa ključno je za smanjenje patnje civila.

UK podržava jačanje mehanizama praćenja i izvješćivanja pod vodstvom UN-a kako bi se poboljšala dokumentacija napada na vodnu infrastrukturu i ograničenja pristupa. Ujedinjeno Kraljevstvo naglašava da su pouzdane informacije ključne za informiranje međunarodnih odgovora i promicanje odgovornosti.
U kontekstu teme “Zaštita prava na vodu u eri privatizacije vode” Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima stav da vodne usluge moraju ostati dostupne, pristupačne, sigurne i nediskriminirajuće.

Kada su uključeni privatni subjekti, države moraju provoditi jasne propise, transparentno određivanje cijena i učinkovit nadzor kako bi spriječile zlouporabu i osigurale odgovornost. Privatizacija nikada ne smije dovesti do uskraćivanja vode na temelju ekonomskog statusa.

Međutim, u mnogim regijama, privatizacija je rezultirala višim cijenama vode, prekidima usluga zbog neplaćenih računa i nejednakim pristupom između urbanih i ruralnih područja. Ovi problemi su najakutniji u područjima s niskim prihodima i nestabilnim područjima, gdje su regulacija i nadzor često slabi. Tretiranje vode prvenstveno kao robe povećava rizik isključivanja marginaliziranih skupina iz ovog bitnog resursa.

Ujedinjeno Kraljevstvo podržava uravnotežen, na pravima utemeljen pristup zaštiti prava na vodu usred privatizacije te smatra da je nekoliko mjera posebno važno.

Prvo, države moraju ponovno potvrditi da je pravo na vodu javna odgovornost. Čak i kada privatni sudionici upravljaju vodnim uslugama, vlade moraju ostati u konačnici odgovorne za univerzalni pristup i poštivanje obveza u pogledu ljudskih prava.

Drugo, snažni regulatorni i pravni okviri trebali bi regulirati privatno sudjelovanje u vodnim uslugama. Ti okviri moraju postaviti jasne standarde za pristupačnost, kvalitetu usluga, transparentnost i osigurati mehanizme za rješavanje pritužbi.

Treće, Ujedinjeno Kraljevstvo podržava poboljšano praćenje i izvještavanje o utjecajima privatizacije vode na ljudska prava. Neovisne procjene mogu identificirati rizike, podijeliti najbolje prakse i osigurati da privatizacija ne utječe nesrazmjerno na ranjive skupine.

Četvrto, treba poticati smisleno sudjelovanje javnosti u odlukama o upravljanju vodama. Uključivanje zajednica može povećati transparentnost, izgraditi povjerenje i poboljšati rezultate.

Konačno, trebalo bi ojačati međunarodnu suradnju i razmjenu znanja kako bi se pomoglo državama da razviju održive sustave upravljanja vodama koji su u skladu s pravima. Tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta mogu osigurati da ekonomska učinkovitost ne ugrožava ljudsko dostojanstvo.