Od 17. do 20. travnja naša je MUN delegacija sudjelovala na konferenciji LUXMUN 2026. u Luksemburgu. Delegaciju je činilo šaroliko društvo – predstavljali smo Sjedinjene Američke Države, Francusku, Izrael, Demokratsku Narodnu Republiku Koreju i Sudan.

Svoje predstavljanje naša MUN delegacija započela je na Općoj skupštini gdje je Katja Kos kao ambasadorica Sudana održala govor.

Katja Kos – ambasadorica Sudana u HRC-u

Na LUXMUN 2026 konferenciji Katja Kos sudjelovala je kao ambasadorica Sudana zbog čega je na Općoj skupštini najprije predstavila stav svoje države po pitanju svih tema o kojima se raspravljalo u vijećima konferencije. U svom vijeću, Human Rights Committee (HRC), Katja je raspravljala o temi koja izravno uključuje kriznu situaciju na području Sudana: Mjere za zaštitu žena i djece u sudanskim konfliktnim područjima, kao što su El Fasher i Sjeverni Darfur.

Od travnja 2023. Sudan se suočava s nečuvenim građanskim ratom između dvije sudanske vojne skupine, SAF-a i RSF-a. U tekućem sukobu u Sudanu, posebno u regiji Sjeverni Darfur i glavnom gradu El Fasheru, većina pogođenih civila su žene i djeca koji ne mogu primiti osnovnu humanitarnu pomoć, obrazovanje i hranu. Rodno uvjetovano nasilje značajan je problem u Sudanu ne samo zbog nedavne eskalacije sukoba, već je uzrokovalo i porast slučajeva seksualnog nasilja, prisilnih brakova, seksualnog ropstva i mnogih drugih kršenja rodne autonomije. Dječaci se prisilno regrutiraju i podvrgavaju svim vrstama zlostavljanja.

Kao predstavnica Sudana, Katja je podsjetila na ratifikaciju Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od strane sudanskog kabineta 27. travnja 2021., koja obuhvaća tri glavna načela: jednakost mogućnosti (stvarna jednakost), nediskriminaciju i državnu obvezu. Dana 22. prosinca 2025. Vijeće sigurnosti UN-a održalo je godišnji sastanak o situaciji u Sudanu. Sudanski premijer Kamil Idris prisustvovao je sastanku i aktivno se sastaje s međunarodnim čelnicima kako bi se učinilo sve što se može po pitanju krize.

Naglašavajući nužnost Sudana u očuvanju svog suvereniteta, Katja je istaknula da je Sudan otvoren za sve vrste međunarodne suradnje država članica vijeća HRC-a, no nisu spremni prihvatiti nikakvu stranu vojnu pomoć zbog prošlih iskustava sa stranim vojnim intervencijama i interesa za očuvanjem suvereniteta zemlje. Katja je naglasila kako Sudan poziva na stabilna diplomatska rješenja koja uključuju isključivo humanitarne i mirovne oblike, a koji moraju poštovati njegov suverenitet i legitimne institucije.

Lukas Bajrić – delegat Francuske u UNODC-u

Na LUXMUN 2026 konferenciji Lukas Bajrić predstavljao je Francusku u vijeću United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC). Tema vijeća bila je „Rješavanje problema uporabe i trgovine drogama u obrazovnim ustanovama i zajednicama mladih”.

Francuska Republika svoj je pristup ovoj temi oblikovala u svjetlu „Nacionalnih strategija za droge“ za razdoblja „2018. – 2022.“ i „2023. – 2027.“ Ove strategije naglašavaju potrebu zaštite mladih od iskorištavanja trgovaca drogom te se podudaraju sa „Svjetskim izvješćima o drogama UNODC-a“ koja se usredotočuju na rastuću ranjivost mladih na iskorištavanje trgovaca drogom.

Kao delegat Francuske, Lukas je potvrdio izjave predsjednika Emmanuela Macrona u kojima je naglasak stavljen na potrebu provedbe snažnih strategija javnog zdravstva u kombinaciji sa strategijama provedbe zakona kako bi se mladi zaštitili od tržišta droga u razvoju, što je u skladu s obvezama Francuske u međunarodnim konvencijama o kontroli droga i njezinim nacionalnim strategijama za droge. Francuska tvrdi da rješavanje problema uporabe droga u školama zahtijeva sveobuhvatnu strategiju koja integrira prevenciju, provedbu zakona i rehabilitaciju.

Francuska se zalaže za međunarodnu suradnju u razbijanju mreža trgovine drogama usmjerenih na mlade ljude i obrazovne ustanove te poziva na proširene inicijative prevencije u školama, uključujući obuku učitelja za otkrivanje ranih znakova upozorenja i povećanu dostupnost usluga mentalnog zdravlja.

Francuska podržava prijelaz prema pristupima usmjerenima na rehabilitaciju, osiguravajući da učenici pogođeni uporabom droga imaju pristup programima savjetovanja, liječenja i reintegracije, a ne isključivo kaznenim mjerama. Štoviše, Francuska predlaže pojačano praćenje online distribucije droga i poboljšane međunarodne mehanizme razmjene podataka kako bi se usmjerilo donošenje politika temeljenih na dokazima, a istovremeno zaštitila ljudska prava i privatnost.

Konačno, Francuska Republika naglašava uključive politike koje se bave potrebama svih mladih, jamčeći pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj podršci bez obzira na podrijetlo. Lukas je naglasio kako Francuska ostaje predana radu putem UNODC-a i u suradnji sa svim državama članicama kako bi stvorila sigurnije obrazovno okruženje, smanjila štetu povezanu s drogama među djecom i promicala zdraviju i sigurniju budućnost.

Zoja Legin – delegat Izraela u DISEC-u

Na LUXMUN 2026 konferenciji Zoja Legin predstavljala je Izrael u vijeću DISEC (Disarmament and International Security Committee) gdje se raspravljalo o temi „Osiguravanje miroljubive upotrebe biološkog napretka i suzbijanje prijetnje biološkim i kemijskim ratovanjem”.

Izrael priznaje brzi uspon i rast biotehnologije, bioloških i znanstvenih istraživanja te posljedično stvaranje brojnih prilika za druge sektore, poput globalnog zdravstva, poljoprivrede i znanstvenog napretka, no istovremeno je svjestan rizika dvojne namjene koji s njima dolaze. Kako bi se spriječila zlouporaba od strane državnih i nedržavnih aktera, rizici moraju biti u skladu s globalnim sigurnosnim okvirima, dobrim upravljanjem i otpornim regulatornim okvirima.

Zoja se osvrnula na Ženevski protokol iz 1925., čiji je Izrael potpisnik, a koji zabranjuje upotrebu biološkog i kemijskog oružja u oružanim sukobima. Međutim, također je naglasila da je regionalno sigurnosno okruženje Izraela karakterizirano čestim kršenjima normi o kemijskom oružju, posebno u Siriji. Zbog toga, Izrael oprezno pristupa obvezujućim ugovorima o razoružanju pa je Izrael tako potpisao, ali nije ratificirao Konvenciju o kemijskom oružju (CWC) iz 1999. godine i još nije postao potpisnik Konvencije o biološkom oružju (BWC) iz 1975. godine, s obzirom na nedostatak pouzdanih postupaka verifikacije i stalnih prijetnji koje dolaze od regionalnih država s poviješću upotrebe i razvoja kemijskog oružja.

Izrael naglašava potrebu da se sve potencijalne buduće ugovorne obveze temelje na načelima regionalnog upravljanja, uvjetovanosti i sporazuma temeljenih na sankcijama, osiguravajući da sve države ispunjavaju svoje obveze bez ikakvih očekivanja.

Zoja je istaknula činjenicu da Izrael ima opsežan nacionalni regulatorni sustav, koji je uspostavljen kako bi se osigurala miroljubiva upotreba bioloških dostignuća, s kontrolama izvoza, biosigurnošću i biozaštitom te punom provedbom Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1540, koja zahtijeva sprječavanje nabave oružja za masovno uništenje i sličnih materijala od strane nedržavnih aktera.

Izrael snažno podržava svoj stav da biološko i kemijsko oružje stvara nepodnošljive prijetnje čovječanstvu i da mirni biološki napredak mora biti zaštićen univerzalnim multilateralnim okvirima, robusnim regulatornim mehanizmima i produbljenim globalnim partnerstvima.

Zoja je naglasila da je Izrael spreman surađivati sa svim članicama DISEC-a kako bi se osigurala sigurnost i rješavanje bioloških i kemijskih prijetnji zajedničkom odgovornošću uz znanstvenu suradnju i otporne međunarodne standarde.

Petra Galić – delegat SAD-a u IOM-u

Na LUXMUN 2026 konferenciji Petra Galić sudjelovala je kao predstavnica Sjedinjenih Američkih Država u vijeću IOM (International Organization for Migration). Tema vijeća bila je „Sprječavanje eskalacije nestabilnosti u Sudanu rješavanjem masovnog raseljavanja i osiguravanjem migrantskog stanovništva”.

Od početka oružanog sukoba 2023. godine, Sudan je pogođen nasiljem i institucionalnim kolapsom sudanskog društva, a humanitarna katastrofa je rasla, milijuni ljudi napustili su svoje domove i stvorili jedan od najvećih pokreta raseljavanja u svijetu. Ova velika količina raseljavanja stavila je neizmjeran pritisak na susjedne zemlje i dovela do još veće ranjivosti pogođenih ljudi.

Petra je istaknula kako SAD vjeruje da je zaštita raseljenih osoba, a posebno migranata, temeljna briga ne samo s humanitarnog stajališta, već i strateška briga za sprječavanje daljnje destabilizacije. Izbjeglice i migranti često nemaju osnovne mogućnosti prehrane, čistu pitku vodu, zdravstvenu skrb ili sklonište. Istodobno, izbjeglice koje bježe iz Sudana predstavljaju sve veći pritisak na susjedne zemlje, od kojih se mnoge suočavaju s ozbiljnim ekonomskim i političkim poteškoćama. Ovi čimbenici pokazuju svima u svijetu da raseljavanje nije samo humanitarni problem, već i izvor nestabilnosti te ključni razlog za kontinuirane probleme.

Sjedinjene Države pozivaju susjedne zemlje na suradnju u upravljanju granicama, registraciji izbjeglica i dijeljenju informacija. Razvoj kapaciteta pomoći će zemljama domaćinima da se nose s tokovima izbjeglica i održe mir.

Regionalno, Sjedinjene Američke Države potiču strukture podjele odgovornosti te osiguravaju da nitko ne snosi najveći teret izbjegličke krize sve dok se rizik od trgovine ljudima i iskorištavanja dobro rješava. Gospodarski oporavak također je ključan dio. Gospodarska i egzistencijalna infrastruktura, kao i radna mjesta i osnovne usluge mogu pomoći u obnovi zajednice.

Petra je naglasila da takva trajna rješenja mogu pomoći raseljenim osobama da se vrate u zemlju i da žive u sigurnosti i dostojanstvu. Sjedinjene Države spremne su predvoditi ovaj proces i surađivati sa svjetskim partnerima kako bi pomogle Sudanu i regiji da postignu sigurnost te vrate dostojanstvo i mir.

Damian Keliš – delegat Koreje u UNEP-u

Na LUXMUN 2026 konferenciji Damian Keliš zastupao je Demokratsku Narodnu Republiku Koreju u vijeću UNEP (United Nations Environment Programme). Tema vijeća bila je „Borba protiv kemijskog onečišćenja i izloženosti opasnim tvarima, posebno u jugoistočnoj Aziji”.

Damian je naglasio da DNRK problem kemijskog onečišćenja u jugoistočnoj Aziji smatra ozbiljnim problemom koji utječe na cijeli sustav jer godinama moćne zapadne nacije tretiraju zemlje jugoistočne Azije kao mjesto za skladištenje svog otpada koji ne mogu prodati i ne žele. Tužna je to situacija u kojoj napredak Zapada rezultira trovanjem Istoka.

Demokratska Narodna Republika Koreja nije samo kritičar, predvodi primjerom rigoroznog unutarnjeg upravljanja. Vođeni Zakonom DNRK-a o zaštiti okoliša (1986., izmijenjen 2013.) i Zakonom o kontroli onečišćenja zraka (2012.), DNRK je dala prioritet „ozelenjavanju“ socijalističke izgradnje. Uspješno su implementirali nacionalni zakon o recikliranju od 2020., kojim se nalaže da sve industrijske organizacije minimiziraju otpad, a samo u posljednjih pet godina proizveli su preko 90 milijuna sadnica kako bi se borili protiv erozije tla i toksičnosti zraka. Dok se zapadne nacije licemjerno hvale svojim zelenim politikama, a dopuštaju privatnim korporacijama da diktiraju ekološke standarde, DNRK osigurava da priroda ostane baština naroda, a ne roba za onoga tko ponudi najviše.

Kako bi se riješila ova kriza, DNRK predlaže pet bitnih koraka.
Prvo, Baselski amandman o zabrani mora se u potpunosti provoditi bez rupa koje dopuštaju odlaganje otpada pod izlikom recikliranja.
Drugo, zapadne nacije koje su najviše zagađivale duguju ekološki dug jugoistočnoj Aziji. Tehnologije, poput napredne filtracije i netoksičnog recikliranja, moraju se dijeliti među svima.
Treće, azijske zemlje moraju preuzeti punu kontrolu nad svojim mineralnim resursima. To znači protjerivanje stranih tvrtki koje ignoriraju pravila zaštite okoliša.
Četvrto, DNRK podržava stvaranje mreže neovisnih laboratorija za proučavanje i borbu protiv onečišćujućih tvari.
Peto, umjesto kažnjavanja malih poljoprivrednika za paljenje i sječu šuma, međunarodna zajednica trebala bi im dati alate i naučiti ih održivim metodama uzgoja hrane bez uništavanja šuma.

Damian je istaknuo da Demokratska Narodna Republika Koreja izražava podršku narodima jugoistočne Azije u borbi protiv ovog problema.