Naši su mladi diplomati uspješno odradili još jednu Model United Nations konferenciju.

Iz Bukurešta su se vratili s tri nagrade što je za malenu delegaciju poput naše među stotinjak učenika iz Njemačke, Španjolske, Mađarske, Rumunjske, Italije i Moldavije izniman uspjeh.

Jakovu Petkoviću dodijeljeno je priznanje ”outstanding delegate” Human Rights Councila u kojem je predstavljao Narodnu Republiku Bangladeš.

Nini Malić dodijeljeno je priznanje ”honourable mention” Social, Humanitarian, and Cultural Committeea u kojem je predstavljala Narodnu Republiku Bangladeš.

Ivoru Belcaru dodijeljeno je priznanje ”honourable mention” Security Councila u kojem je predstavljao Republiku Panamu.

Čestitamo svim našim delegatima na još jednom fantastičnom nastupu na Model United Nations konferenciji.

Delegat Ivor Belcar predstavljao je Republiku Panamu u Security Councilu.

Raspravljali su o učinkovitosti mirovnih snaga na Haitiju s naglaskom na MINUSTAH (The United Nations Stabilization Mission in Haiti) – mirovnu misiju koja je djelovala na Haitiju od 2004. do 2017. godine.

Njezini glavni ciljevi bili su ponovno uspostavljanje stabilnosti, potpora vladi i pomoć u ponovnoj izgradnji institucija zemlje nakon političkih previranja.

MINUSTAH je također radio na poboljšanju sigurnosti, zaštiti ljudska prava i pružanju humanitarne pomoći. Mandat im je produljivan više puta, a mirovne snage pomagale su uspostaviti red i zakon, provoditi operacije protiv kriminala i pružati sigurnost narodu.

Dok je MINUSTAH pomagao u održavanju mira i ponovnoj izgradnji infrastrukture, misija se suočila s kritikama zbog neuspjeha u rješavanju temeljnih političkih pitanja. Najznačajniji propust misije bilo je izbijanje kolere 2010. godine, uzrokovano nemarnim odlaganjem otpada mirovnih snaga, što je dovelo do smrti tisuća ljudi. Optužbe za seksualno zlostavljanje pripadnika mirovnih snaga dodatno su ocrnile nasljeđe MINUSTAH-a, umanjujući njegovu učinkovitost i vjerodostojnost.

Vijeće SC-a na ovoj konferenciji pokušavalo je naći rješenje za mirovne snage na Haitiju. Raspravljalo se o mogućem ukidanju misija, o boljoj kontroli pravnim sustavom ili povećanjem broja pripadnika mirovnih snaga.

Kao predstavnik Paname, Ivor se zalagao za poboljšanje situacije diplomatskim putem bilateralnim i multirateralnim sporazumima kojima će se poboljšati kontrola nad mirovnim misijama, a bez uvećavanja broja pripadnika mirovnih snaga.

Delegatkinja Nina Malić sudjelovala je u radu vijeća SOCHUM (Social, Humanitarian and Cultural Committee) i predstavlja Narodnu Republiku Bangladeš.

Teme o kojima su raspravljali bile su utjecaj klimatskih promjena na potapanje teritorija otočnih zemalja i mjere za osiguranje zaštite kulturnog nasljeđa u zonama sukoba i područjima poslijeratne obnove.

Klimatske promjene izravno utječu na male otočne zemlje koje gube teritorij zbog podizanja razine mora i erozije obale, a posljedice uključuju klimatske migracije stanovništva.

Delegati su radili na povećanju međunarodne suradnje s naglaskom na globalni utjecaj svih dionika, raspravljali su o mogućem ojačavanju klimatskih politika te o mogućim tehnološkim i inženjerskim rješenjima, kao i o programima podrške za klimatske izbjeglice.

Borba protiv razornih posljedica rata težak je zadatak. Za države članice koje su sudjelovale ili sudjeluju u oružanim sukobima, obnova je zahtjevan proces. Iz tog razloga međunarodne organizacije igraju ključnu ulogu u obnovi te očuvanju kulturne baštine.

Dvije ključne organizacije u tom procesu su UNESCO i INTERPOL. UNESCO surađuje s raznim državama, osiguravajući i jačajući zaštitu kulturne baštine, a INTERPOL pomaže u primanju informacija i borbi protiv nedopuštenih radnji kao što su krađe predmeta kulturne baštine.

Delegati su raspravljali o mogućim mjerama poboljšanja zaštite kulturne baštine zaraćenih područja propitujući mogućnosti digitalizacije ugrožene baštine, međunarodne suradnje za dijeljenje ključnih informacija u ovom području i poboljšanju sigurnosti, kao i o važnosti podizanja svijesti o nužnosti očuvanja kulturne baštine.

Lara Gregurić bila je delegat Bangladeša u vijeću ECOFIN (Economic and Financial Committee) unutar kojeg se raspravljalo o dvama problemima.

Prva tema bila je utjecaj globalizacije u kontekstu ekonomske međuovisnosti.

Brzi napredak tehnologije i liberalizacija trgovine omogućili su da roba, usluge i informacije slobodno kruže izvan granica zemalja. Iako je to dovelo do neviđenog gospodarskog rasta i podiglo milijune iz siromaštva, također je stvorilo složene izazove.

Jedno od najznačajnijih pitanja koje se pojavilo je povećanje ekonomske međuovisnosti. U današnjem svijetu, gospodarski događaji u jednoj zemlji mogu biti okidač problema diljem svijeta. Financijska kriza iz 2008. i pandemija iz 2020. istaknuli su kako poremećaji u opskrbnom lancu i trgovinske neravnoteže mogu brzo utjecati na gospodarstava diljem svijeta.

Sada se nacije suočavaju s izazovom uspostavljanja ravnoteže između održivog razvoja i ekonomskog rasta. To uključuje rješavanje trgovinskih neravnoteža i ekonomske nejednakosti te pripremu za nepredviđene poremećaje.

Delegati su raspravljali o mogućnostima za osnaživanje međunarodnih trgovinskih veza, osnaživanje opskrbnih lanaca, o digitalnoj i ekonomskoj inkluzivnosti i umanjivanju ekonomske nejednakosti.

Druga tema u ECOFIN vijeću bila je utjecaj kriptovaluta na međunarodnu financijsku stabilnost.

Kriptovaluta predstavlja digitalnu valutu koju proizvodi javna mreža (a ne vlade) koja koristi kriptografiju kako bi osigurala sigurno slanje i primanje plaćanja. Predstavlja neosporan izazov za međunarodnu stabilnost zbog svoje velike promjenjivosti, nedostatka regulacija i potencijalne uporabe u nedopuštenim aktivnostima.

Kriptovalute i cjelokupna “blockchain” tehnologija predstavlja rješenje za izazove s kojima se susrećemo kada pokušavamo na lakši način prenijeti veću svotu novca. To se može učiniti bez centraliziranih posrednika poput banaka. Dobar primjer područja koje koristi prednosti ovog načina financijske razmjene je Subsaharska Afrika gdje dobar dio stanovništva nema pristup tradicionalnim financijskim uslugama.

Međutim, sustav kriptovaluta donosi i niz rizika i nesigurnosti. Stoga se delegati bave pitanjima regulacije ovog sustava kroz međunarodnu suradnju.

U vijeću HRC-a (Human Rights Council) Jakov Petković kao predstavnik Bangladeša imao je važnu ulogu u raspravi o problemu etničkog čišćenja Rohindža naroda u Mjanmaru zbog činjenice da Bangladeš prima veliki broj izbjeglica.

Kršenje ljudskih prava Rohindža u Mjanmaru uključuju uskraćivanje građanstva, vjerske progone, zabrane brakova kako bi se utjecalo na smanjivanje populacije, uskraćivanje mogućnosti posjedovanja zemlje, ograničenja u obrazovanju i kretanju zemljom…

U vijeću su se razmatrala moguća rješenja poput priznavanja građanskih prava i statusa pripadnika Rohindža naroda u Mjanmaru, repatrijacije, rehabilitacije zajednice i integracije u društvo.

Suočavanje s agresijom prema Ujgurima u Kini druga je tema kojoj se posvetilo vijeće HRC-a. Ključni problemi su zatvaranje Ujgura u “kampove za strukovno obrazovanje i usavršavanje”, ekstremni nadzor, prisilni rad, prisilna sterilizacija i vjerski progoni.

Delegati HRC vijeća pokušavali su pronaći rješenja počevši od intenzivnog istraživanja situacije, nametanja restrikcija za agresore, provođenja suđenja i slično.

Jan Levatić kao delegat Bangladeša u vijeću SPECPOL (Special Political and Decolonization Committee) raspravljao je o tenzijama u regiji Kašmir i sigurnosti u Gvinejskom zaljevu.

Dugi sukob između Indije i Pakistana u Kašmiru delegati pokušavaju riješiti predlaganjem učestalijih bilateralnih razgovora i konkretnim rješenjima poput olakšavanja restrikcija za trgovinu i putovanja kako bi se umanjile tenzije između sukobljenih strana. Razmatra se moguća autonomija i samoupravljanje spomenute regije na lokalnoj razini, kao i postepena demilitarizacija.

Rastuća pomorska nesigurnost, uključujući široko rasprostranjeno nezakonito, neprijavljeno i neregulirano piratstvo, ilegalni ribolov, oružane pljačke i zločini povezani s naftom, čine Gvinejski zaljev velikom globalnom brigom.

Nedržavni akteri koji drugdje nemaju ekonomskih mogućnosti bili su privučeni pomorskim bogatstvom regije radi sudjelovanja u kriminalnim aktivnostima, koje su pogoršane rastom nezaposlenosti i korupcije te lošim upravljanjem.

Učinkovita pomorska sigurnost zahtijeva, od država zapadne i središnje Afrike, održivu nabavu sredstava, reformirane politike i pojačanu suradnju među susjednim državama o čemu raspravljaju delegati na konferenciji.