Na IMUNBP konferenciji u Barceloni sudjelovalo je čak deset naših delegata koji su u šest vijeća predstavljali Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, Australiju i Republiku Ganu.
Na ceremoniji otvaranja naš Jakov Petković održao je govor kao ambasador DNRK-a.
Lara Gregurić je kao predstavnica Demokratske Narodne Republike Koreje svojim nastupom priskrbila nagradu ”Honourable Mention” u vijeću HRC.
Dvoje delegata sudjelovalo je na zasjedanjima vijeća WHO (World Health Organization).
Petra Galić predstavljala je Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, a Damian Keliš bio je predstavnik Australije.
Tema vijeća bila je “Mjere za osiguranje etične upotrebe i jednakog pristupa genetskom inženjerstvu”.
Petra Galić kao predstavnica Demokratske Narodne Republike Koreje naglasila je predanost DNRK-a znanstvenom napretku koji unapređuje ljudsku dobrobit, jača nacionalnu samostalnost te doprinosi miru i razvoju.
Primjenom genetskog inženjeringa, DNRK prepoznaje transformativni potencijal za poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, sprječavanje bolesti i rješavanje ekoloških izazova. Ipak, DNRK naglašava da se takve tehnologije ne mogu etički upravljati niti im se može pravedno pristupiti dok postoje globalne neravnoteže moći, ekonomska prisila i tehnološki monopoli.
Postojeću međunarodnu situaciju karakteriziraju ozbiljne razlike između država s naprednim biotehnološkim sektorima i zemalja u razvoju kojima se sustavno uskraćuje jednak pristup znanstvenim alatima. Stoga DNRK na ovo pitanje gleda kroz prizmu suverene jednakosti, antiimperijalizma i prava svih naroda na znanstveni razvoj.
Etička regulacija i pravedan pristup moraju dati prioritet osnaživanju zemalja u razvoju i zaštititi ih od iskorištavanja od bogatih država i transnacionalnih korporacija.
DNRK ističe kako nedostaje istinska znanstvena suradnja kada je u pitanju osiguravanje jednakog pristupa. DNRK podržava mreže za razmjenu biotehnologije koje koordinira UN, isplative ili potpuno besplatne sustave licenciranja za vitalne genetske tehnologije, zajedničke istraživačke centre na globalnom jugu radi poboljšanja lokalnih kapaciteta i smanjenja ovisnosti o stranim dobavljačima, znanstvene publikacije otvorenog pristupa i infrastrukturu za razmjenu podataka kako bi sve zemlje mogle imati koristi od globalnog napretka u istraživanju.
Samostalnost je ključna za zemlje u razvoju naglasila je Petra kao predstavnica DNRK-a.
Damian Keliš kao predstavnik Australije informirao je članove vijeća kako australska vlada podržava znanstveni napredak svojim strogim regulatornim okvirom koji štiti javno zdravlje. Prepoznaje svoju obvezu upravljanja napretkom genske tehnologije etičkim pristupima koji stvaraju prednosti za svakog člana društva.
Svjetska zdravstvena organizacija prima smjernice od Australije preko svojih utvrđenih načela koja se usredotočuju na etičke prakse genskog inženjerstva i pravednu distribuciju tehnologije. Nacionalni program genske tehnologije Australije temelji svoj domaći okvir na tri ključna elementa koji uključuju sigurne inovacije i povjerenje javnosti te jednak pristup beneficijama.
Australska vlada daje prednost jednakom pristupu genskoj tehnologiji. Zemlja razumije da će genska tehnologija generirati esencijalne proizvode, uključujući genetski modificirana cjepiva i lijekove te industrijske kemikalije i biorazgradive materijale. Javni pristup istraživanjima zahtijeva i zaštitne regulatorne sustave i utvrđene metode za prevođenje istraživanja te postupke odobravanja i uvoza proizvoda.
Vlada podržava javno obrazovanje o genskoj tehnologiji jer ono podržava etičke standarde i promiče pravednu raspodjelu koristi. Pruža jednostavne informacije o genskoj tehnologiji i regulatornim izborima te odobrenim proizvodima kako bi pomogla građanima da sigurno razumiju genetski inženjering.
Javno povjerenje služi kao osnova koja svima omogućuje pristup korisnim tehnologijama jer će zajednice podržavati samo tehnologije koje donose prednosti njihovim članovima.
Australija prepoznaje da genetski inženjering djeluje neovisno o nacionalnim granicama prilikom procjene njegovih međunarodnih aspekata. Korištenje genetskog inženjeringa u ekološke svrhe, zajedno s mobilnim genetskim elementima i organizmima koji pokreću gene, ima potencijal proširiti se preko međunarodnih granica.
Australija podržava međunarodne okvire koji koriste domaća načela za provođenje procjena temeljenih na riziku, održavanje etičkih standarda te objavljivanje informacija javnosti i uključivanje članova zajednice.
Damian je naglasio kako Australija podržava međunarodnu suradnju razmjenom podataka i standardiziranih etičkih standarda te bazu podataka o odobrenju GMO-a i programa obuke za zemlje u razvoju. Smatra da je novim biotehnološkim nacijama potreban pristup regulatornoj stručnosti, laboratorijskim objektima i znanstvenim programima obuke za izvođenje sigurnih operacija genske tehnologije. Dostupnost genetskih alata koji spašavaju živote, uključujući genske terapije i inženjerska cjepiva, ovisi o jednakom pristupu za razvijene i zemlje u razvoju.
Damian je zaključio da Australija surađuje preko WHO-a na uspostavljanju svjetskih standarda koji se usredotočuju na odgovoran znanstveni napredak te sigurnost i pravednost za sve ljude.
Najviše naših delegata na IMUNBP konferenciji predstavljalo je Australiju pa su tako Zoja Legin, Leonard Kuqi i Tena Valjak bili delegati te zemlje u vijećima CSW, ECOSOC i UNODC.
Vijeće CSW (Commission on the Status of Women) bavilo se temom “Mjere za promicanje tjelesne autonomije i rodne ravnopravnosti u suočavanju sa štetnim kulturnim i vjerskim tradicijama”.
Kao predstavnica Australije Zoja Legin podsjetila je da australska vlada potvrđuje svoju predanost Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) kojom se od država zahtijeva uklanjanje diskriminirajućih kulturnih praksi i jamčenje potpunog društvenog sudjelovanja žena.
Australija prepoznaje da prakse sakaćenja ženskih genitalija zajedno s dječjim, prisilnim brakovima, nasiljem iz časti, uskraćivanjem reproduktivne autonomije i drugim restriktivnim praksama koje ograničavaju žensku slobodu djelovanja predstavljaju teška kršenja ljudskih prava i tjelesne autonomije.
Trenutni sustavi održavaju diskriminirajuće prakse koje ugrožavaju zdravlje i sigurnost žena, a istovremeno blokiraju svaki napredak prema rodnoj ravnopravnosti.
Australija se i dalje drži svog stava da ljudska prava zahtijevaju potpunu tjelesnu autonomiju, jednakost i slobodu od nasilja kako bi se u potpunosti ostvarila. Podržava strože zakone i politike koje zabranjuju štetne kulturne i vjerske prakse, a istovremeno tvrdi da kulturna ili vjerska uvjerenja ne bi smjela služiti kao opravdanje za takve prakse.
Australija prepoznaje da istinski napredak zahtijeva strategiju koja priznaje jedinstvene prepreke s kojima se susreću različiti segmenti stanovništva, uključujući žene starosjedilačkog stanovništva, kulturno raznolike skupine, žene s invaliditetom i one koje žive u udaljenim lokacijama. Naglašava da je važno da države članice zaštite prava ljudskog tijela, a istovremeno zaustave opasne prakse kroz kontinuiranu političku podršku i metode utemeljene na dokazima.
Australija je spremna surađivati sa svim članicama Komisije za status žena kako bi obranila univerzalna ljudska prava poboljšanim pravnim i društvenim mjerama zaštite koje štite žene i djevojčice.
Vijeće ECOSOC (Economic and Social Council) bavilo se temom “Mjere za potporu ekonomskoj prevenciji i oporavku u regijama pogođenim sukobima i katastrofama, s posebnim osvrtom na urbani razvoj i humanitarnu pomoć.
Leonard Kuqi predstavljao je Australiju koja podržava prevenciju kao najučinkovitiju metodu za postizanje zaštite. Razvojni projekti koji koriste informacije o riziku za izgradnju otporne infrastrukture i sustava upozorenja pomažu u smanjenju humanitarnih potreba i troškova obnove.
Australija podržava rast alata za financiranje rizika od katastrofa koji uključuju sustave osiguranja i unaprijed uspostavljene sustave financiranja, partnerstva za razvoj kapaciteta usmjerena na indo-pacifičku regiju kako bi se pomoglo lokalnim institucijama da se pripreme za ekonomske poremećaje i nose s njima te smatra da sredstva za oporavak trebaju transparentne sustave upravljanja koji se bore protiv korupcije i ostvaruju maksimalan učinak iz dodijeljenih resursa.
Delegacija Australije podržava napore za oporavak nakon sukoba koji su usmjereni na obnovu vitalnih usluga i stabilnosti tržišta te poboljšanje upravljanja javnim financijama kako bi se spriječila pojava nove nestabilnosti.
Australija predlaže da bi UN trebao stvoriti Fond za otpornost nakon krize kako bi se podržala obnova vitalne infrastrukture i hitno financiranje za pogođene nacije te ulaganja u smanjenje rizika. Zatim, globalni okvir za urbani oporavak trebao bi pružiti tehničku pomoć lokalnim vlastima, a istovremeno im pomoći u razvoju otpornih gradskih planova i podržati ekološki prihvatljive napore obnove.
Također, proširenje partnerstava za osiguranje od klimatskih promjena i rizika od katastrofa regionalnim fondovima rizika trebalo bi stvoriti stabilne izvore financiranja za brze napore oporavka.
Provedba sustava ranog upozoravanja zahtijeva dijeljenje satelitskih podataka i regionalnu suradnju te alate za predviđanje temeljene na umjetnoj inteligenciji za bolje rezultate. Organizacija bi trebala poboljšati pristup humanitarnoj pomoći pojednostavljenim birokratskim postupcima i poboljšanom koordinacijom agencija UN-a i podrškom nevladinim organizacijama na prvoj crti.
Konačno, politike oporavka moraju usvojiti rodno osjetljive pristupe i uključive prakse kako bi se jamčilo da sve društvene skupine imaju koristi od inicijativa za obnovu.
Vijeće UNODC (United Nations Office on Drugs and Crime) raspravljalo je o temi “Mjere za smanjenje trgovine drogom s posebnim osvrtom na Srednju i Južnu Ameriku”.
Kao predstavnica Australije Tena Valjak naglasila je da je Australija trenutna članica CND-a (Commision on Narcotics and Drugs) i promatračica je CCPCJ-a (Commission on Crime Prevention and Criminal Justice) te je dosljedno jedan od glavnih donatora UNODC-a.
Razvojne aktivnosti UNODC-a dobro su usklađene sa strateškim ciljevima australskih programa pomoći u spašavanju života i poboljšanju upravljanja.
Rad Vijeća na borbi protiv korupcije, vladavini prava, sprječavanju upotrebe droga i borbi protiv terorizma u Azijsko-pacifičkoj regiji, istočnoj Africi i na Bliskom istoku usklađen je sa širim sigurnosnim i ekonomskim interesima Australije.
Izražavajući zabrinutost zbog porasta sintetičkih droga, pri čemu su stimulansi amfetaminskog tipa druga najčešće korištena droga diljem svijeta, kontinuirani rast tržišta novih psihoaktivnih tvari postao je značajan politički izazov i velika međunarodna briga.
Australija smatra trgovinu drogom u Srednjoj i Južnoj Americi značajnim izvorom ilegalnih droga, posebno kokaina, koje se krijumčare u Australiju.
Naglašavajući potrebu za mjerama za smanjenje trgovine drogom s posebnom pažnjom u Srednjoj i Južnoj Americi, Australija blisko surađuje s partnerima kako bi spriječila trgovinu ozbiljnih i organiziranih kriminalnih skupina potvrđujući ulogu i važnost smanjenja trgovine drogom sveobuhvatnim i višestrukim pristupom rješavanju svjetskog problema droga.
Vjerujemo da naglasak na obrazovanju, prevenciji i liječenju može smanjiti potražnju pa ih treba integrirati s provedbom zakona kako bi se spriječila proizvodnja i distribucija ilegalnih droga. Posebna pozornost potrebna je rješavanju potreba ranjivih članova društva.
Iako strategije mogu smanjiti štetan utjecaj upotrebe ilegalnih droga, dokazi nam govore da postoje specifične skupine stanovništva koje su posebno ranjive i da te populacije moramo uključiti u osmišljavanje i provedbu učinkovitih odgovora.
Australija vjeruje da UNODC može ponuditi dugoročno učinkovita rješenja te podržava međunarodnu suradnju u rješavanju ovog svjetskog problema.
U vijeću DISEC (Disarmament and International Security Committee) sudjelovali su Jakov Petković i Igi Kranjčić Jurčec kao predstavnici Demokratske Narodne Republike Koreje i Australije.
Tema ovog vijeća bila je “Mjere za jačanje globalnih okvira za nuklearno razoružanje s posebnim osvrtom na nove nuklearne države i modernizaciju postojećih arsenala”.
Igi je predstavljao Australiju koja je dio Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) od 1970. godine te se snažno protivi nadogradnji postojećih nuklearnih arsenala i stvaranju novih nuklearnih sila, posjedovanju bilo koje vrste nuklearnog oružja, što je i sama tijekom povijesti više puta odbacila.
Australija se također protivi testiranju nuklearnog oružja zbog uništavanja prirode.
Kao diplomatski predstavnik Australije, Igi je istaknuo da postoje zemlje koje još nisu potpisale Sporazum o neširenju nuklearnog oružja kao što su Indija, Pakistan i Izrael te se zalaže da se što hitnije priključe sporazumu kako bi međunarodna zajednica mogla u svojoj punini kvalitetno pristupiti rješavanju problema nuklearnog oružja u svijetu.
Kao predstavnik DNRK-a Jakov istaknuo je da je Demokratska Narodna Republika Koreja već dugo zabrinuta za sigurnost, uključujući i zbog nametnutih sankcija, vojnih pritisaka poput vježbi južnokorejske vojske u blizini granice, ali i zbog potencijalne nuklearne opasnosti.
DNRK naglašava kako postoje neke novije nacije koje nisu spremne nositi se s potencijalnim nuklearnim izazovima, dok s druge strane moćne nacije čuvaju svoje nuklearno oružje i, što je još gore, nastavljaju raditi na njemu kako bi ga poboljšale, idući protiv vlastitih riječi u međunarodnim sporazumima.
Jakov je naglasio kako svi važni razgovori o temi uklanjanja nuklearnog oružja moraju uzeti u obzir i sigurnosne potrebe novijih nacija u tom kontekstu, kao i onih koje nuklearno oružje već posjeduju uz potrebu detaljnog istraživanja kako njime raspolažu.
U vijeću HRC (Human Rights Council) sudjelovalo je troje naših učenika.
Lara Gregurić predstavljala je Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, Teofil Petrić Australiju, a Katja Kos Republiku Ganu.
Tema vijeća bila je “Mjere prema međunarodnim mehanizmima za jamčenje ljudskih prava u kontekstima gdje ih vjerski zakoni ograničavaju”.
Kao predstavnica DNRK-a, Lara je naglasila da Demokratska Narodna Republika Koreja prepoznaje potrebu za međunarodnom suradnjom u promicanju i zaštiti ljudskih prava, ali i ističe nužnost poštivanja kulturoloških, povijesnih i ideoloških temelja zemalja koje se ponegdje i znatno razlikuju.
Istaknula je kako vjerska ograničenja u DNRK-a koja proizlaze iz kulturoloških i povijesnih tradicija ne označavaju nužno kršenje ljudskih prava, naglašavajući kako je DNRK često prozivana kao neinklunzivna država, iako je sloboda vjeroispovijesti zajamčena, naravno uz odobrenje viših vlasti kako bi se potvrdilo da je pojedinac mentalno u stanju sudjelovati u takvim aktivnostima kako ne bi upao u religijsku psihozu koja njega i sve oko njega dovodi u veliku opasnost.
Imajući to na umu, Demokratska Narodna Republika Koreja spremna je na razgovor i suradnju kako bi se osigurala ljudska prava poštujući međunarodne norme, ali i nacionalne tradicije.
Teofil kao predstavnik Australije izrazio je zabrinutost zbog povećanog broja situacija u kojima se vjerski zakoni ili vjerski uvjetovani pravni sustavi koriste za opravdanje ograničenja temeljnih ljudskih prava, a kao primjere navodi ograničavanje pristupa obrazovanju djevojčicama, uskraćivanje ženama ravnopravnog pravnog statusa, kriminaliziranje drugačijih uvjerenja i suzbijanje slobode izražavanja.
Australija stoga poziva Vijeće za ljudska prava da ojača i proširi međunarodne mehanizme osmišljene za rješavanje situacija u kojima vjerski zakoni ograničavaju ljudska prava. Zalaže se za prošireni mandat Posebnog izvjestitelja za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja kako bi se izričito bavio pitanjima ravnopravnosti spolova, prava manjina i slobode izražavanja.
Nadalje, Australija podržava integraciju obveznih procjena utjecaja vjerskog zakonodavstva na ljudska prava, osiguravajući transparentnost i odgovornost u nacionalnim pravnim okvirima.
Zbog toga predlaže stvaranje međunarodno priznatih smjernica za tumačenje i primjenu vjerskih zakona na način koji je u skladu s obvezama ljudskih prava, uz podršku inicijativa za izgradnju kapaciteta i programa tehničke pomoći za države koje traže reforme. Osnivanje posebnog fonda UN-a za potporu pravnom obrazovanju, pravosudnoj obuci i angažmanu civilnog društva u pogođenim zemljama dodatno bi ojačalo održivi napredak.
Osim toga, Australija potiče širenje mehanizama za pojedinačne pritužbe, omogućujući žrtvama kršenja prava da traže pravnu zaštitu u međunarodnim tijelima bez straha od odmazde.
Katja je predstavljala Republiku Ganu koja, kao raznolika nacija u kojoj kršćani, muslimani i civili različitih vjerskih uvjerenja mirno koegzistiraju, razumije važnost održavanja ravnoteže između vjerske slobode i zaštite univerzalnih prava.
Katja je naglasila kako Gana također prepoznaje važnu ulogu religije u oblikovanju kulturnog identiteta, no čvrsto tvrdi da vjerski zakon nikada ne bi trebao imati prednost nad jednakošću i slobodama koje pripadaju svakoj osobi.
Podsjetila je Vijeće na okrugli stol Afričkog centra za parlamentarne poslove (ACEPA), Konferenciju viših redovničkih poglavara, Sveafrički kongres o vjerskoj slobodi i mnoge druge konvencije, radionice i konferencije za mlade, koje sve zajedno potvrđuju predanost Gane okončanju kršenja ljudskih prava, posebno kada su opravdavana na temelju vjerske doktrine.
Izražavajući duboku zabrinutost zbog načina na koje restriktivni vjerski zakoni mogu potkopati temeljna ljudska prava, Gana naglašava važnost zaštite ranjivih skupina čije su slobode najviše ugrožene, uključujući žene, djecu i LGBTQ+ osobe.
Gana poziva na jačanje međunarodne suradnje kako bi se osiguralo da sve države poštuju univerzalne standarde ljudskih prava.
